Da li znaš šta kupuješ?

Da li znaš šta kupuješ?

Da li znaš šta kupuješ

Kako da razumete deklaracije?

Uhvatite li sebe kako u korpu stavljate proizvode na kojima piše „Zdravo“ bez prethodnog proveravanja sastava? Da li verujete da ako na etiketi piše ’’Zdravo’’, ’’Bez šećera’’, ’’Hrono’’ i tako dalje, da to zaista odgovara ishrani koju održavate?

Dugo sam istraživala deklaracije i zaključila da nije uvek sve onako kako piše na reklami i da moramo biti edukovani čak i za odlazak u prodavnicu. Ako reklama greši, sastav na poleđini proizvoda ne greši. Zato je čitanje deklaracija sledeća stvar koju bi trebalo da primenite ako brinete o sebi i o zdravlju svoje porodice. U daljem tekstu delim sa vama osnovne smernice za izbor prehrambenih proizvoda koje ćete lako savladati.

Hidrogenizovana biljna mast

Iako ima mnogo štetnih sastojaka koji se javljaju u industrijskim proizvodima, ako naučite da izbegavate barem loše masti i loše šećere, već ste u velikoj prednosti.
Hidrogenizovane i delimično hidrogenizovane masti bi trebalo da zaobilazite u širokom luku, iako je to najčešća vrsta masti koja se koristi. Ponekad ćete naleteti na proizvod na čijoj će etiketi pisati ’’maslinovo ulje’’ ili samo ’’suncokretovo ulje’’ ili ’’palmina mast’’ i onda niste sigurni šta da mislite. Ali kada vidite hidrogenizovana ili delimično hidrogenizovana mast/ulje, to je toliko obrađena masnoća da nema nikakvu hranljivu vrednost. Hidrogenizovana mast i trans-masne kiseline su nus-produkti procesa hidrogenizacije. U ljudskom telu se ne otapaju i ne razgrađuju, pa ih telo teško izbacuje. Mnoge studije pokazuju da ove masti povećavaju nivo holesterola u krvi.

Tri su razloga zbog kojih sam se zaljubila u OmMade deklaracije: nema hidrogenizovanih masti, nema glukoznog sirupa i postoje proizvodi sa 100% integralnim brašnom. Postoji izbor.

Proizvodi - deklaracije

Glukozni sirup

Reč je o skrobnom sirupu koji se često koristi u prehrambenoj industriji i poslastičarstvu zbog jako niske cene i tečnog stanja, a pokazao se dobro i kao konzervans. Kao takav, termostabilan je u kiselim jelima i pićima i ne menja im ukus. Za proizvodnju se koriste skrobne granule koje se ekstrahuju iz biljnih sirovina – krompira i pšenice u Evropi ili kukuruza u SAD – pa zašto da se sirovine ne iskoriste do kraja.

U čemu je toliki problem sa ovim šećerom, koji se svakako nalazi u prirodi?

Iz prirode je teško da unesete toliku količinu šećera jer je on u voću i povrću zaštićen vlaknima. Međutim, mnogo je lakše uneti je prekomereno ako popijete pola litra gaziranog soka, pojedete picu sa kečapom i na kraju se zasladite industrijskom čokoladicom. Uostalom, da li je lepa pomisao da konzumirate nešto što predstavlja tešku prerađevinu, kada ima alternativa?

Dokaz da se čak i keks može napraviti tako da bude ukusan, a sa smanjenim sadržajem šećera (i to sa steviom) je OmMade integralni mleveni keks. Pogledajte ovu deklaraciju i uporedite je sa drugima prilikom narednog odlaska u prodavnicu.

Karagenan

Naletećete na karagenan ako pogledate sastav nekih mlečnih proizvoda i sitnih sireva, kao i sladoleda. Radi se o aditivu pod oznakom E 407, ali se uglavnom navodi pod punim imenom, a ne pod E brojem, pa ćete ga lako raspoznati.

Studije rađene na životinjama ukazuju na to da karagenan ima kancerogeni potencijal, a da pored toga može da izazove upalne procese u organizmu, posebno u digestivnom traktu. Iako međunarodne organizacije još nisu donele takav zaključak, treba biti oprezan i svesti industrijski prerađenu hranu ovog tipa na minimum. Sladoled je mnogima omiljena poslastica, ali je najbezbedniji kada se napravi kod kuće ili pojede u radnjama koje prate tradicionalnu recepturu.

Bilo kako bilo, zapažen je porast zapaljenja i bolesti creva u savremenom svetu. Za to sigurno nije zaslužan samo jedan sastojak, već grupa njih.

Mononatrijev glutaminat – MSG

I ovo je jedan od aditiva, sa oznakom E 621, a skraćeni naziv je MSG. Verovatno vam je poznat kao sastojak vegete, zbog koga bi trebalo radije da birate ’’čiste’’ mešavine začina, koje se mogu kupiti u kućama zdrave hrane.
Osim što može da izazove širok dijapazon nus-efekata, poput mučnine, žeđi, hiperaktivnosti, glavoboljecrvenila i alergijske reakcije, postoje studije koje skreću pažnju da MSG ima štetan uticaj i na nervne ćelije.

Sigurno ste svesni da se začini ovog tipa masovno koriste u pripremi brze hrane, instant jela i instant sosova, te obratite pažnju da takvu hranu svedete na minimum, ali i da pročešljate začine koje već imate u kuhinji.

Voće kao dodatak

Nije retkost da u voćnim sokovima voća ima najmanje. Obratite pažnju na udeo voća u ukupnoj zapremini. Još jedna situacija koja se ponavlja je da se ukus, na pakovanju istaknut kao dominantan, u listi sastojaka javlja u najmanjem procentu ili se samo koristi njegova aroma umesto pravog voća. U sokovima su glavni sastojci šećer i voda, osim ako ne birate one od 100% voća, koje ćete raspoznati i po ceni.

Dešavalo mi se da i u voćnim slatkišima dominantan ukus na deklaraciji bude naveden samo kao aroma ili, recimo, ulje pomorandže. Zamislite koliko sam se obradovala kada sam na deklaraciji Nutribella punjenog keksa sa kajsijom otkrila da zaista sadrži voćnu kašu kajsije. Isto je i sa Nutribella biskvitom sa ukusom limuna i kurkume – ne sadrži samo ukus limuna, već 9% kaše od svežeg limuna.

Gde se sakrio zdrav izbor?

Iako deluje suprotno, na raftovima marketa se zapravo krije mnogo kvalitetnih proizvoda. Sada znate kako da prepoznate one sastojke koji nisu bezbedni za upotrebu i koje su njihove kvalitetne zamene. Ako ste već uveli redovne obroke i razrešili nedoumice oko kombinovanja namirnica, čitanjem deklaracija ćete definitivno uspeti da napravite mnogo zdravih izbora uprkos brzom tempu svakodnevnice.


Autor teksta: Marina Damnjanović

Moja misija je da inspirišem ljude da usvoje zdravije životne navike. Ljubav prema hrani i prema životu su se postarale da naučim da kuvam i ta jela fotografišem. Ljubav prema pisanju i prema ljudima su me dovele do vas.
@marina.damnjan